Insulae Croatiae

E Vicipaedia
Jump to navigation Jump to search
Insulae Croatiae
Subdivisiones regionales Insulae Croatiae (Italiane)

Omnino Insulae Croatiae sunt 1.246[1], cuius circiter quinquaginta habitantur cum tota area 3.259 km²[2]. Insulae definiuntur (Croatice: ‘’otok’’) illae cum area maiore quam 1 km²; parvae insulae (‘’otočić’’) illae cum area inferiore quam 1 km² sed maiore quam 0,01 km²; scopula et rupes (croatice: ‘’hrid’’) definiuntur illae cum area minore quam 0,01 km². Cum divisione ista, in summa insulae sunt 79[3], parvae insulae 525[4] et scopula 642[5]. Duae innsulae maiores sunt Vegla Crepsaque, utraque cum area circiter 405 km². Numerus insularum, parvarum insularum et scopulorum tempore variat propter mutations physicas et artificiales[6].

Insulae et archipelagi digesti sunt cum subdivisione regionali croatica[7], secundum collocationem geographicam ab Septentrione-Occidente usque ad Austro-Oriente, cum toponymo latino, si exstat, aut si id non est, cum nomine croatico et italiano scriptura corsiva.

Insulae Histrianae[recensere | fontem recensere]

Histrianae sunt insulae prope Histriam paeninsulam sitae.

Insulae Parentinae[recensere | fontem recensere]

Insulae Parentinae sunt:

Insulae prope Fontanam et Ursariam[recensere | fontem recensere]

Insulae prope Fontanam et Ursariam sunt:

  • Orada (Orada)
  • Alba (Bili Školj - Bianco)
  • Fržital - scoglio Santa Brigida
  • Veli Školj - Revera
  • Školjić - scoglio Riso
  • Tovarjež -Tondo Piccolo
  • Tuf - Tufo
  • Gusti Školj - Tondo Grande
  • Lakal - La Calle
  • Figarolica - Fighera
  • otoci Salamun - isole Salomone
  • Mrlučica - Verluzza
  • Cavata - Ciabatta
  • Galiner - Galliner
  • Insula Sancti Georgii (Sveti Juraj - San Giorgio)
  • Galopun - Galopon
  • Lunga - La Longa
  • Conversada (Kuvrsada o Koversada - Conversada)

Insulae Arupinenses[recensere | fontem recensere]

Insulae Arupinenses sunt:

Insulae infra Arupinum et Pullarias[recensere | fontem recensere]

Insulae infra Arupinum et Pullarias sunt:

  • Pulari - scoglio Polari
  • Revera - scoglio Revera
  • Veštar - Vestre
  • Duae Sorores (Mala Sestrica et Vela Sestrica - Due Sorelle)
  • Gustinja - Gustigna
  • Pisulj - Pissuglio
  • Kolona - scoglio Colonna
  • Porer

Insulae Pullariae[recensere | fontem recensere]

Insulae Pullariae (Brijuni - isole Brion) sunt:

Aliae insulae Pullariae minores ac scopula sunt:

  • Insula Sancti Marci (Sveti Marko'' - San Marco)
  • Gaz - Gaza, Gazza
  • Okrugljak,Obljak - Toronda
  • Šupin - Zumpin grande
  • Šupinić - Zumpin piccolo
  • Galija - Gallia
  • Grunj - Gronghera
  • Vanga, Krasnica - Vanga
  • Madona, Pusti - Madonna del deserto
  • Ursaria (Vrsar - Orsera)
  • Cosada (Kozada, Kotež - Cosada)
  • Insula Sancti Hieronymi (Sv. Jerolim - San Girolamo)

Insulae Polaticae[recensere | fontem recensere]

Insulae Polaticae sunt:

  • Uljanik - scoglio Olivi
  • Sveta Katarina - scoglio Santa Caterina
  • Sveti Andrija - scoglio Sant'Andrea

Insulae infra Pietatem Iuliam et Medolinum[recensere | fontem recensere]

Insulae infra Pietatem Iuliam et Medolinum sunt:

  • Veruda Veruda
  • Frašker - Frascher Grande
  • Fraškerić - Frascher Piccolo
  • Porer
  • Fenoliga

Insulae Medolini[recensere | fontem recensere]

Insulae in sinu Medolini sunt:

  • Fenera Fenera - Fenera
  • Ceja - Cielo
  • Šekovac - scoglio Sorzer
  • Bodulaš - scoglio Santa Marina
  • Trumbuja - scoglio Trombolo
  • Levan - Levan Grande
  • Levanić - Levan Piccolo

Insulae in portu Medolini sunt:

  • Premanturski Školjić - scoglio Pomer
  • Pomerski Školjić - scoglio Zuccon

Insulae Liburnicae[recensere | fontem recensere]

Insulae Liburnicae (alia nomina: Insulae Quarneri, Carneri, Quarnarii) subdividuntur in Liburnicis occidentalibus et orientalibus. Sinus Liburnicus separat Insulas Liburnicas Occidentales a Histria paeninsula. Fretus Quarnariolum (Quarnerulum, Carnerulum) separat Insulas Liburnicas Occidentales a Orientalibus atque Australibus.

Insulae Liburnicae occidentales seu Absyrtides[recensere | fontem recensere]

Insulae Liburnicae occidentales sunt:

  • Crepsa vel Chersum (etiam: Crexi vel Crexa) (Cres - Cherso)
    • Plaunus (Plavnik - Plauno)
    • Zaglav - scoglio Zaglava
    • Ćutin Veli e Ćutin Mali - scogli Ciutin
    • Levrera ( Zeča - Levrera)
    • Visoki - scoglio Visochi
  • Galleola Galijola - Galiola
  • Oruda (Oruda - Oruda seu Palazziol Grande, Palazzol Grande)
    • Palacol - Palazziol Piccolo, Palazzol Piccolo

Liburnicae occidentales etiam Absyrtides Insulae[8] vel Apsyrtides Insulae[9] dictae sunt.

Insulae Liburnicae orientales[recensere | fontem recensere]

Insulae Liburnicae orientales sunt:

  • Arba vel Arbae (Rab - Arbe)
    • Maman - Mamano
    • Sridnjak et Šailovac - isolotti Guarda
    • Stolac - Stoliaz
    • Kaštelina - scoglio Castellina
    • hrid Lukovac - scoglio Lucovaz
    • Insula Sancti Georgii (Sveti Juraj - San Giorgio)
    • Lukovac - Lucovaz
    • Mag - Mago
    • Mišnjak - isola dei Sorci
  • Veliki Laganj et Mali Laganj - Scogli Lagagne
  • Dolinum (Dolin)
  • Dolfin et Mali Dolfin - Scogli Dolfin
  • Trestenicum (Trstenik - Trestenico)

Insulae prope Litus Liburnicum[recensere | fontem recensere]

Insulae prope Litus Liburnicum, infra Novas Vallis Vini et Seniam sunt:

Insulae Dalmaticae septentrionales[recensere | fontem recensere]

Insulae Dalmaticae septentrionales (Croatice: Sjeverodalmatinski) comprehendunt Insulae minores, Insulas Liburnicas australes, Archipelagum Iadrensem, Insulas Celadussas et Archipelagum Sibenicensem.

Insulae minores[recensere | fontem recensere]

Insulae minores in Fretu Maurovalachiae, in Sinu Novigradi et in Mari Carini sunt:

  • Mali Greben, Veli Školjić - scoglio Piccolo
  • hrid Konj - scoglio Cavallo
  • hrid Orlić - scoglio dell'Aquila
  • Ražanac Veli, Dolnji, Mali - isolotti Rasanze
  • hrid Škrpelji - scogli Scrapelli
  • hrid Zališće - scoglio Spiaggia
  • Scopulus Sancti Spiriti (Sveti Duh - Santo Spirito)
  • Karinski Školj - scoglio Banich

Insulae Liburnicae australes[recensere | fontem recensere]

Insulae Liburnicae australes non spectant ad Liburnicas sed alius archipelagus sunt et ad Dalmatiam regionem pertinent. Liburnicae australes sunt:

  • Grujica / Scoglio vel Gruizza
  • Pagus seu Insula Paganorum (Croatice: Pag; Italiane: Pago)
    • hridi Šestakovci - scogli Sestacauzzi
    • Lukar - Palladino
    • Veli Sikavac - San Paolo
    • Mali Sikavac - Scanio
  • Scherda (Škrda - Scherda)
  • Maunus (alia nomina: Maonum, Maounus) (Maun - Maon)
    • Veli et Mali Brušnjak - Isolotti Brusgnacco
  • Puschina (Pohlib - Puschina)
  • Macrasina (Planik - Magresina)
  • Aloepus (Olib - Ulbo)
    • Morovnik - Moronigo
    • Šip vel Sip - scoglio Sib
    • hrid Kurjak - scoglio Lupo
  • Silvae (alia nomina: Selbum) (Silba - Selve)
  • Primodia (alia nomina: Pyrotima, Pirosima) (Premuda - Premuda)
    • Lutestrago (Lutrošnjak o Strošnjak)
    • Siluni (Kamenjak)
    • Creal (hrid Hripa)
    • Masarine (hrid Masarine)
    • Plicca (Plitka Sika)
    • Brasici (Bračići)
  • Scarda (Škarda - Scarda)
  • Silbanski grebeni - Scogli Pettini
  • Istum (olim Gistum) (Ist - Isto)
    • Križica vel Križica vela - scoglio Crisizza
    • Vodenjak - Vodegna
    • Sorores Sestrice - Sorelle
    • Dužac - Dossaz
    • Črnikovac - Cernicova
    • Benušić - scoglio Benussi
    • Maslinjak - Oliveto
    • Kamenjak - Petroso
  • Melata (Molat - Melada)
    • Rižnjak - Risgnacco
    • Knežačić - isolotto del Conte
    • Obljak - Rotondo
    • Tramerka - Tramerca
    • Tramerčica - Tramerca Piccolo
    • Lušnjak-Kamenjak - Pietroso
    • Brguljski otočić - Berguglie
    • Mladinj - Lipiccio
    • Tovarnja - kAsino

Archipelagus Iadrensis[recensere | fontem recensere]

Insulae Iadrenses sunt:

Insulae Celadussae[recensere | fontem recensere]

Insulae Celadussae seu Crateae (deinde Insulae Coronatae) sunt:

  • Celadussa (deinde: Coronata et Insula Sancta Mariae) (Kornati - Incoronata),
  • Balabra Velika et Balabra Mala - Isolotti Balabra,
  • Sit - Sit,
  • Šćitna . Sitno,
  • Gangarol - Gangarol,
  • Kurba Mala - Curba Piccola,
  • Brušnjak - Brisgnago,
  • Skala Velika et Skala Mala - Scogli Scala,
  • Glamoč - Glavoch
  • Iunctus (Žut - Zut):
    • Tovarnjak - Taverna,
    • Gustac - Gustaz,
    • Bisaga Vela et Bisaga Mala’‘ - ‘‘Scogli Bisaccia,
    • Žutska Aba - Abba di Zut,
  • Gornja Aba - Abba Superiore,
  • Svršata Velika - Sversciata Grande,
  • Velika Dajna - Dagna Grande,
  • Catina (Katina - Catena),
  • Buč Veli et Buč Mali’‘ - ‘‘Isolotti Bucci,
  • Aba Vela - Abba Grande,
  • Duae Sorores (Sestrica Vela, Sestrica Mala - Due Sorelle),
  • Šilo Velo - Scillo,
  • Levrnaka - Lavernata,
    • Obručan Veli et Obručan Mali - scogli Obrucian,
  • Borovnik - Boronigo,
  • Balun - Balon,
  • Bisaga - Bisaccia,
  • Mana (Mana),
  • Olivetum (Maslinjak - Oliveto),
  • Rašip Veli, Mali et Rašipić - Isolotti Idra
  • Koritnjak - Corignago,
  • Gustac’‘ - ‘‘Gustaz (Incoronata)|Gustaz’‘,
  • Piscaria Piškera - Peschiera,
    • Panitula Veli et Panitula Mala - isolotti Panitola,
  • Lavsa - Laussa,
  • Gustac’‘ - ‘‘Gustaz (Laussa)|Gustaz,
  • Klobučar’‘ - ‘‘Isolotto del Cappellaio’‘,
  • Casella (Kasela - Casella),
  • Prišnjak Veli et Prišnjak Mali' - Isolotti Prisgnago,
  • Vodenjak - Vodegna,
  • Longa (Lunga)
  • Gominjak - ‘‘Gomigna’‘,
  • Ravni Žacan - Zaccan,
  • Kameni Žacan - Zaccan Petroso,
  • Mons (Škulj - Monte)
  • Smokvica Vela - Smogvizza,
  • Babina Guzica - Babinagusizza,
  • Skrižanj Veli et Skrižanj Mali - Isolotti Sgrisagne,
  • Martiniacum (Mrtovnjak - Martignacco)
  • Curva Bella (Kurba Vela - Curvabella),
  • Purara (Purara)
  • Garmenjak Veli et Garmenjak Mali - Isolotti Germignago,
  • Oključ - Ocluzze,
  • LucmarinjakLuce Marina,
  • Puh - Isolotti Opus,
  • Samogradum (Samograd - Samogrado).

Archipelagus Sibenicensis[recensere | fontem recensere]

Insulae Sibenicenses sunt:

Insulae in Sinu Slosellae:

Insulae minores infra Portum Sebenici Veteris et Rogoznica:

  • Plana (Tmara - Plana ),
  • Smokvica - Smoquizza ,
  • Lukovnjak - Luccogna ,
  • Masliniacum (Maslinovik - Maslignago ),
  • Grbavac - Gherbavaz ,
  • Suilanum (Svilan - Suilan )
  • Insula Sancti Simonis (Jaz - San Simone),
  • Lukvenjak - Isolotto del Porto,
  • Smokvica Vela et Smokvica Mala - Isolotti Smoquizza.

Insulae Dalmaticae medianae[recensere | fontem recensere]

Insulae Dalmaticae medianae (Croatice: Srednjodalmatinski) comprehendunt Insulas Solentiae, Brattiae, Phariaeque atque Archipelagos Traguriensem et Issensem.

Archipelagus Traguriensis[recensere | fontem recensere]

Insulae Archipelagi Traguriensis sunt:

Archipelagus Issensis[recensere | fontem recensere]

Insulae Archipelagi Issensis sunt:

Insulae Pelagousae:

Insulae Dalmaticae australes[recensere | fontem recensere]

Insulae Dalmaticae australes (Croatice: Južnodalmatinski) comprehendunt Insulas Corcyranas, insulas prope Promontorium Sabioncelli, Insulas Elaphites, Lachromam, atque Scopulos Pettini Ragusii Veteris.

Insulae Corcyranae (Cursolenses )[recensere | fontem recensere]

Insulae Corcyranae seu Cursolenses sunt:

  • Melitussa (alia nomina: Melita) (Mljet- Meleda):
    • Pomeštak -Palma,
    • Moračnik - Morasnig,
    • Kobrava - Cobrava,
    • Badanj - Badagno,
    • Galičnjak - Gallicia,
    • Borovac - Borofcich,
    • Veli Školj vel Planjak - Scoglio Grande,
    • Veliki Školj - Cima di Meleda,
    • Prećski Školj vel Preč - Priechi,
    • Kosmač - Seccanera,
    • Lukovac - Luccovaz,
    • Brnjestrovac - Ariete.

Insulae Sabioncelli[recensere | fontem recensere]

Insulae prope Promontorium Sabioncelli sunt:

Insulae Sliuni[recensere | fontem recensere]

Insulae in municipio Sliuno sunt:

  • Osinj - Ossini,
  • Klještac - Rudagh).

Insulae Elaphites[recensere | fontem recensere]

Insulae Elaphites sunt:

Insulae ad Austrum Ragusium[recensere | fontem recensere]

Insulae ad Austrum Ragusium sunt:

Insulae aliae[recensere | fontem recensere]

Insulae fluviales et lacustres[recensere | fontem recensere]

  • Šarengradska ada
  • Stipanac - Sustipanaz
  • Visovac

Notae[recensere | fontem recensere]

  1. Tea Duplančić Leder, Tin Ujević e Mendi Čala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25000 (PDF), in Geoadria, vol. 9, n. 1, Zara, Hrvatski hidrografski institut, 2004, pp. 5-32. (Croatice, Anglice)
  2. Tea Duplančić Leder, Tin Ujević e Mendi Čala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25000 (PDF), in Geoadria, vol. 9, n. 1, Zara, Hrvatski hidrografski institut, 2004, pp. 5-32. (Croatice, Anglice)
  3. Tea Duplančić Leder, Tin Ujević e Mendi Čala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25000 (PDF), in Geoadria, vol. 9, n. 1, Zara, Hrvatski hidrografski institut, 2004, pp. 5-32. (Croatice, Anglice)
  4. Tea Duplančić Leder, Tin Ujević e Mendi Čala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25000 (PDF), in Geoadria, vol. 9, n. 1, Zara, Hrvatski hidrografski institut, 2004, pp. 5-32. (Croatice, Anglice)
  5. Tea Duplančić Leder, Tin Ujević e Mendi Čala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25000 (PDF), in Geoadria, vol. 9, n. 1, Zara, Hrvatski hidrografski institut, 2004, pp. 5-32. (Croatice, Anglice)
  6. Roberto Bianchin, Il mistero delle isole croate, in Il Ridotto di Venezia, marzo 2012. (Italiane)
  7. Josip Faričić, Geography of North Dalmatian Islands, 2012, Zagabria, Školska knjiga e Università di Zara. (Anglice)
  8. J. G. Th. Graesse, Orbis Latinus (Dresdae: Schönfeld, 1861; 1909. Brunsvici, 1972, 3 voll.) 1 2 3
  9. J. G. Th. Graesse, Orbis Latinus (Dresdae: Schönfeld, 1861; 1909. Brunsvici, 1972, 3 voll.) 1 2 3

Nexus interni